Skretnice

Piše: Dražen Kokanović

 Neupućeni kupac namjernik u potrazi za svojim novim zvučnicima u tehnikalijama često nađe podatak o skretnici koja se nalazi u zvučnicima. Naravno većina ne zna što bi sa tim podatkom. Naravno, prosječnom konzumentu taj podatak ništa ne znači ali zato čitaoci trebaju znati. Skretnica je najkritičniji dio zvučnika...

 Neki proizvođači su ju, svjesni njezine važnosti i zaguljenosti, pokušali izbjeći pa nalazimo i mali broj zvučnika koji skretnice nemaju no oni pate od drugih problema opisanih u ranijim poglavljima. Dakle, treba prihvatiti da je skretnica kod klasičnih dinamičkih sustava neminovna. Kakva će ona biti sasvim je druga stvar i nalazimo ih u rasponu od vrlo minimalističkih do enormno kompliciranih. Konstrukcija i odabir skretnice u zvučniku je vrlo osoban pogled konstruktora na to kakva je skretnica u određenom sustavu potrebna....

 Prije nego što nastavim ovaj dio priče ukratko ću pokušati pojednostavljeno objasniti kakve sve skretnice postoje i što one rade. Osnovna zadaća skretnice je da do određene zvučničke jedinice dopremi signal raspona frekvencije koji ta jedinica optimalno radi. Dakle niti bas srednjotoncu ne smijemo narinuti previsoke a visokotoncu preduboke frekvencije jer ih ne odrađuju dobro ili im prijeti opasnost od uništenja. Sastoje se od pasivnih elemenata zavojnica, kondenzatora i otpornika. Kombinacijom istih možemo dobiti različite strmine filtara a to je osnovna karakteristika skretnice. Skretnice 1. reda «režu» signal 6 dB po oktavi, 2. reda 12 dB, 3. reda 18 dB a 4. reda 24 dB po oktavi. Razlikuju se i po izumitelju pa nalazimo Butterworth, Chebyshev, Bessel, Gausov, Linkwitz-Riley kao i mnoge njihove kombinacije tipa i strmine filtra. Osim da odreže nepotrebno skretnica ima zadatak dovesti fazu, vrijeme, impedanciju i nivoe upotrebljenih zvučnika u sklad. Kada se pročita sve traženo jasno je zašto je njezin dizajn toliko kritičan. E sada,  da ne bih nepotrebno komplicirao jer me većina više neće razumjeti a i ograničeni smo prostorom vratimo se na poglavlje prije.

 Kako smo konstatirali da je odabir skretnice osoban stav konstruktora treba vidjeti što na te odluke utiče. Neki smatraju da je tip skretnice najkritičniji u cijelom sustavu pa recimo inzistiraju da skretnica mora biti 1. reda (6 dB / oktava). Sve ostale radnje moraju biti podređene tom cilju pa tako odabir zvučničkih jedinica ovisi o tom kriteriju. Drugi pak vjeruju u velike strmine filtara (18-24 db / oktava) jer smatraju da takav sustav zvuči točnije i linearnije. Treći pak smatraju da tip skretnice treba odabrati ovisno o upotrebljenim zvučničkim jedinicama i da o njima ovisi tip i strmina filtra što je potpuno inverzan pristup prvoj filozofiji.

 Tko ima pravo? Kako i obično nitko. Uspješnih modela, kao i onih promašenih ima u svakom odabranom pristupu. No inzistiranjem  na nekom tipu skretnice dovodi se do prepoznatljivog zvuka po kojem se proizvođači razlikuju. Naravno, kvaliteta zvuka ovisi i o kvaliteti upotrebljenih dijelova pa kada prošećemo kroz gamu nekog proizvođača nalazimo veliku razliku u kvaliteti dijelova u «entry level» i vrhunskim sustavima.

 Na kraju treba konstatirati da svaka skretnica predstavlja dio na putu signala pa unosi koloracije u zvuk. Okreče fazu, guta snagu, utiče na impedanciju, vrijeme i košta pa bi izgleda bilo idealno da je nema. To je istina, no, očito ćemo još neko vrijeme morati živjeti s njom...

Tekst je prenesen iz magazina Mobil Media i uz dopuštenje autora" "Tekst je autorsko dijelo i prenesen je iz magazina Mobil Media. Zabranjeno je bilo kakvo kopiranje i/ili korištenje njegovih dijelova bez suglasnosti autora