Postoji li najvažniji dio Hi-fi sustava?
Piše: Dražen Kokanović
Ovo pitanje je staro kao i sam hi-fi. U što je najbolje uložiti novac i koji dio lanca se najviše a koji najmanje čuje? Da li se voditi opće prihvaćenim postulatima ili naći neki svoj put? Ovo što čitate dalje je samo moje mišljenje...
Nije nikakva tajna da će vam većina audiofila savjetnika predložiti da odigrate na zvučnike. Onako na prvu to se čini logično. Zvučnici su u direktnoj interakciji sa sobom i oni su ti koji električnu energiju sustava pretvaraju u mehaničku. Kako odoliti ili proturječiti ovakvom stavu?
Nabavka kvalitenih zvučnika je naprosto nužnost ukoliko želite vrhunski zvuk. No nasuprot tome postavlja se pitanje kada će ti vrhunski (skupi) zvučnici prosvirati i koje uvjete treba zadovoljiti da bi se to dogodilo.
Praktično pitanje: Što će se dogoditi sa zvukom sustava ako na neko prosječno pojačalo od recimo 400 eura spojimo zvučnike od 400 eura i nakon toga one od 4.000 eura? Neću se ponavljati sa cjenovnim razredima jer smo tu temu obradili. Normalno, teško je generalizirati no iskustvo mi govori da je promjena koja će se dogoditi daleko od dramatične. Skuplji zvučnici jednostavno neće pokazati svoj potencijal. Izgleda jednostavno no da li je baš tako?
Ponovimo test ali ovaj puta u suprotnom smjeru. Nađimo kakve dobre zvučnike u rangu od 400 eura i spojimo ih prvo na neko dobro pojačalo od 400 eura pa nakon toga na pojačalo od 4.000 eura (isto tako dobro). Praksa mi govori da će se ružno pače od zvučnika (400 eura) pretvoriti u bijelog labuda na iznenađenje prisutnih. Naravno svirat će dobro i ovi skupi no dobitak kod jeftinijeg modela će biti zapanjujući. Kako je to moguće?
|
"Praktično pravilo glasi: Nema vrhunskog zvuka bez vrhunskog pojačala pa u virtualnoj tablici važnosti komponenti u audio sustavu na prvo mjesto stavljam pojačalo." |
Uvriježeni rezoni govore suprotno. Pojačalo je, uz CD player, najmanje kritičan dio audio lanca jer su njihova mjerenja gotovo pa savršena. Najkritičniji dio su zvučnici jer oni imaju najveća izobličenja. No u praksi stvari ne stoje baš tako. Kada bi gledali mjerenja ne postoje dramatične razlike u dobivenim rezultatima između početnih i najskupljih modela zvučnika. Isto tako vrhunska „high-end“ pojačala vrlo često ne pokazuju ubjedljivo bolje (često su i gori) rezultate mjerenja od jeftinih modela a sonične razlike mogu biti ogromne.
Praktično pravilo glasi: Nema vrhunskog zvuka bez vrhunskog pojačala pa u virtualnoj tablici važnosti komponenti u audio sustavu na prvo mjesto stavljam pojačalo. Neki bi rekli čak i pretpojačalo no neka za sada ostane na mome. Vrhunsko pojačalo će iz mnogih, cijenom, pristupačnih zvučnika izvući neslućene pefomanse dok neko mediokritetsko pojačalo neće nikad iz vrhunskih zvučnika izvući potrebno. 
U nastavku ove priče pokušati ću da ne napravim konačnu rang listu nego ću skrenuti pozornost na neka zapažanja koja su plod iskustva i bezbrojnih prezentacija unatrag 15-tak godina.
Moj dobar prijatelj nije bio zadovoljan svojim sustavom. Činilo mu se da treba promjeniti CD player. Probavali smo tako razne aparate u rasponu cijena od 800 do 3.000 eura i rezultati su bili...hm..hm ..tako sumljivi. Razlike su bile u domeni „čini mi se da čujem razliku“. Nemojte me krivo razumjeti. Nije da ih nije bilo ali nije ih bilo lako potvrditi i u iste biti siguran. Na sve to predložim mu da promjeni kabele. I vauuu....ladice su popadale. Neznatno skuplji kabel (u bi wiring modu) učinio je da „ladice padnu“. Odjednom su svi CD playeri dobro svirali....
Zanimljivo...
Isto takva zanimljivost dogodila se kod mog dobrog prijatelja Zorana Đorđevića iz Osijeka na jednoj prezentaciji koju sam upriličio. Ono što je najzabavnije u vezi te prezentacije je činjenica da je bila krcata skepticima, a njih je užitak razuvjeriti. Situacija je bila slična. Svirao je player od cca 1.000 eura (Audiolab 8000CD) pa smo kombinirali sa drugim od cca 1.500 eura (Quad 99CDP) pa smo se poigrali interkonektima i tako to. Na kraju smo promjenili bazu (podlogu) i ispod Audiolaba stavili jednu opaku iz Zokijeve radionice. ...
Ideš Đurđa!....razlika je bila drastična a skeptici šokirani. Ovoga se uvijek rado sjetim. Promjena na bolje je bila tolika da su je čuli i oni koji ne žele čuti razliku, a baza je udomljena u mom sustavu.
Ovakve primjere bi mogao redati dalje no nema potrebe. I što rezimirati? Ako bi slušali mene potrudite se da si nabavite najbolje pojačalo koje si možete priuštiti. Po pojačalu i veličini sobe si nabavite zvučnike. Nakon toga obratite pozornost na sitnice kao što su kabeli, podloge, smještaj i slično koje život znače. Praksa me naučila da su najmanje razlike u digitalnom segmentu pa smatram da u nekom razumnom sustavu cijene ne treba na CD player potrošiti čitavo bogatstvo. Pogotovo što na tržištu postoje pravi biseri u rangu cijene ispod 1.000 eura koji smješteni u high-end okruženje pokazuju svoju kvalitetu. Sjetih se iskustva sa NAD 565 CD playerom kada sam očajnički tražio kakav opaki DAC po sobi kako bih opravdao vrhunski zvuk. Ali nije ga bilo....
Do sljedećeg trkeljanja...
Pozdrav!
Postoji li najvažniji dio Hi-fi sustava?
Piše: Dražen Kokanović
Ovo pitanje je staro kao i sam hi-fi. U što je najbolje uložiti novac i koji dio lanca se najviše a koji najmanje čuje? Da li se voditi opće prihvaćenim postulatima ili naći neki svoj put? Ovo što čitate dalje je samo moje mišljenje...
Nije nikakva tajna da će vam većina audiofila savjetnika predložiti da odigrate na zvučnike. Onako na prvu to se čini logično. Zvučnici su u direktnoj interakciji sa sobom i oni su ti koji električnu energiju sustava pretvaraju u mehaničku. Kako odoliti ili proturječiti ovakvom stavu?
Nabavka kvalitenih zvučnika je naprosto nužnost ukoliko želite vrhunski zvuk. No nasuprot tome postavlja se pitanje kada će ti vrhunski (skupi) zvučnici prosvirati i koje uvjete treba zadovoljiti da bi se to dogodilo.
Praktično pitanje: Što će se dogoditi sa zvukom sustava ako na neko prosječno pojačalo od recimo 400 eura spojimo zvučnike od 400 eura i nakon toga one od 4.000 eura? Neću se ponavljati sa cjenovnim razredima jer smo tu temu obradili. Normalno, teško je generalizirati no iskustvo mi govori da je promjena koja će se dogoditi daleko od dramatične. Skuplji zvučnici jednostavno neće pokazati svoj potencijal. Izgleda jednostavno no da li je baš tako?
Ponovimo test ali ovaj puta u suprotnom smjeru. Nađimo kakve dobre zvučnike u rangu od 400 eura i spojimo ih prvo na neko dobro pojačalo od 400 eura pa nakon toga na pojačalo od 4.000 eura (isto tako dobro). Praksa mi govori da će se ružno pače od zvučnika (400 eura) pretvoriti u bijelog labuda na iznenađenje prisutnih. Naravno svirat će dobro i ovi skupi no dobitak kod jeftinijeg modela će biti zapanjujući.
Kako je to moguće?
Uvriježeni rezoni govore suprotno. Pojačalo je, uz CD player, najmanje kritičan dio audio lanca jer su njihova mjerenja gotovo pa savršena. Najkritičniji dio su zvučnici jer oni imaju najveća izobličenja. No u praksi stvari ne stoje baš tako. Kada bi gledali mjerenja ne postoje dramatične razlike u dobivenim rezultatima između početnih i najskupljih modela zvučnika. Isto tako vrhunska „high-end“ pojačala vrlo često ne pokazuju ubjedljivo bolje (često su i gori) rezultate mjerenja od jeftinih modela a sonične razlike mogu biti ogromne.
Praktično pravilo glasi: Nema vrhunskog zvuka bez vrhunskog pojačala pa u virtualnoj tablici važnosti komponenti u audio sustavu na prvo mjesto stavljam pojačalo. Neki bi rekli čak i pretpojačalo no neka za sada ostane na mome. Vrhunsko pojačalo će iz mnogih, cijenom, pristupačnih zvučnika izvući neslućene pefomanse dok neko mediokritetsko pojačalo neće nikad iz vrhunskih zvučnika izvući potrebno.
U nastavku ove priče pokušati ću da ne napravim konačnu rang listu nego ću skrenuti pozornost na neka zapažanja koja su plod iskustva i bezbrojnih prezentacija unatrag 15-tak godina.
Moj dobar prijatelj nije bio zadovoljan svojim sustavom. Činilo mu se da treba promjeniti CD player. Probavali smo tako razne aparate u rasponu cijena od 800 do 3.000 eura i rezultati su bili...hm..hm ..tako sumljivi. Razlike su bile u domeni „čini mi se da čujem razliku“. Nemojte me krivo razumjeti. Nije da ih nije bilo ali nije ih bilo lako potvrditi i u iste biti siguran. Na sve to predložim mu da promjeni kabele. I vauuu....ladice su popadale. Neznatno skuplji kabel (u bi wiring modu) učinio je da „ladice padnu“. Odjednom su svi CD playeri dobro svirali....
Zanimljivo...
Isto takva zanimljivost dogodila se kod mog dobrog prijatelja Zorana Đorđevića iz Osijeka na jednoj prezentaciji koju sam upriličio. Ono što je najzabavnije u vezi te prezentacije je činjenica da je bila krcata skepticima, a njih je užitak razuvjeriti. Situacija je bila slična. Svirao je player od cca 1.000 eura (Audiolab 8000CD) pa smo kombinirali sa drugim od cca 1.500 eura (Quad 99CDP) pa smo se poigrali interkonektima i tako to. Na kraju smo promjenili bazu (podlogu) i ispod Audiolaba stavili jednu opaku iz Zokijeve radionice. ...
Ideš Đurđa!....razlika je bila drastična a skeptici šokirani. Ovoga se uvijek rado sjetim. Promjena na bolje je bila tolika da su je čuli i oni koji ne žele čuti razliku, a baza je udomljena u mom sustavu.
Ovakve primjere bi mogao redati dalje no nema potrebe. I što rezimirati? Ako bi slušali mene potrudite se da si nabavite najbolje pojačalo koje si možete priuštiti. Po pojačalu i veličini sobe si nabavite zvučnike. Nakon toga obratite pozornost na sitnice kao što su kabeli, podloge, smještaj i slično koje život znače. Praksa me naučila da su najmanje razlike u digitalnom segmentu pa smatram da u nekom razumnom sustavu cijene ne treba na CD player potrošiti čitavo bogatstvo. Pogotovo što na tržištu postoje pravi biseri u rangu cijene ispod 1.000 eura koji smješteni u high-end okruženje pokazuju svoju kvalitetu. Sjetih se iskustva sa NAD 565 CD playerom kada sam očajnički tražio kakav opaki DAC po sobi kako bih opravdao vrhunski zvuk. Ali nije ga bilo....
Do trkeljanja...